Sunday 20 April 2014

Governu la fo hatene risku ba komunidade

Iha loron 5 Marsu 2014 Ministru Alfredo Pires ba halo lansamentu iha Kaisido hodi nune'e kompanya BGC Australia hahu halo operasaun. Maibe komunidade lamenta hasoru atetude Ministru Pires nebe la konsidera komunidade sira nia kultura.

KAPELIWA ninia oan sira tau hamutuk hanoin hodi lori komunidade sira hamutuk fali hafoin Governu central fahe sira liu husi lori balun ba Australia.  Iha enkontru ne'e sira neba ba Australia atu hare fabrika BGC Australia mos marka presenza e sira dehan ami ba saugati deit.

Iha foto kraik ceremonia tomada de posse KAPELIWA.  Koordenador Geral KAPELIWA, Filomeno Belo hafoin tomada de posse halo kedan aprezentasaun kona ba impaktu projectu BGC Australia no Governu ba komunidade sira.


Foto Tomada de Posse - estrutura KAPELIWA 19 April 2014.

___
Investimentu ho osan dólar millaun resin, iha Timor-Leste, atu harii fábrika simentu nian ida ho nível internasionál hatudu katak iha sinál atu hala’o lalais diversifikasaun iha ekonomia

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron 8 fulan Marsu tinan 2014

Investimentu ho osan dólar millaun resin, iha Timor-Leste, atu harii fábrika simentu nian ida ho nível internasionál hatudu katak iha sinál atu hala’o lalais diversifikasaun iha ekonomia
Governu Timor-Leste anunsia konstrusaun fábrika simentu foun nian ida, iha Baucau, nu’udar sidade boot daruak iha Timor-Leste. Hili sidade ida ne’e tanba kualidade no abundánsia fatuk-kalkáriu iha area ne’ebá, tuir estimativa bele hetan rezerva sira ho kuantidade sufisiente ba tinan atus ida liu.


Fábrika ne’e sei la hamosu de’it indústria produsaun simentu nian ba prazu naruk, maibé mós atu hamusu postu servisu no biban foun rihun resin ba empregu iha periferia, inklui indústria esportasaun ida viável ba merkadu Australia nian.


Hafoin harii hotu tiha, mak unidade ne’e sei prodúz simentu tonelada millaun 1,5 iha tinan ida, ne’ebé mak porsentu 30% rezerva ba merkadu rai-laran nian no restu sei esporta ba merkadu konstrusaun nian, hodi habelar tan, iha Austália Ocidental no Territóriu Norte nian.
Empreza BGC no Swan Energy, ne’ebé ho sede iha Perth, sei hamutuk halo investimentu ida ne’e ho osan dólar liu millaun atus lima, ba harii unidade produtiva ida ne’e nível internasionál nian. Projektu harii unidade produsaun ida ne’e hetan rekoñesimentu hanesan projetu ida hosi projetu hirak seluk ne’ebé avansadu no laós poluente iha mundu.


Konstrusaun ne’e sei hahú iha Janeiru 2015. Sei hamosu postu servisu rihun tolu durante faze konstrusaun nian, no postu servisu rihun ida bainhira produsaun hahú ona, tinan rua tuir mai. Serimónia perfurasaun badahuluk iha fatin ne’e, hala’o iha kuarta-feira, loron 05 fulan Marsu. Ministru Petróliu no Rekursu Minerál, Alfredo Pires, hateten: ”Timor-Leste nakloke ba negósiu sira no, hanesan país ida ne’ebé hatudu ona kresimentu PIB porsentu 8% hanesan destinu ida ne’ebé mak seguru no estável ba investimentu internasionál ba prazu naruk. Anunsiu ida ohin nian ne’e, prova katak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste nian oras ne’e hala’o hela ona, no lori ona diversifikasaun ekonomia nian ba apoiu atu harii empregu no infra-estrutura sira.”


Timor-Leste haburas ona panorama ida hosi panorama hirak iha mundu ne’ebé favorese liu ba investimentu, ho nível impostu ne’ebé ki’ik liu iha rejiaun. Ho kustu negósiu nian ne’ebé ki’ik no kriasaun infra-estrutura hirak ne’ebé esensiál ba dezenvolvimentu ekonomia nian, mak Timor-Leste hetok dada tan investimentu estranjeiru no dezenvolvimentu negósiu nian sira. Indústria transformasaun ne’e hatama tiha ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál nian, nu’udar indústria ida ne’ebé atu sei dezenvolve, hodi hamosu ona inisiativa sira ba investimentu nian, atu nune’e bele dudu ninia dezenvolvimentu ida lalais liu tan.
Governu Timor-Leste haksolok ho parseiru foun hirak ne’e iha dezenvolvimentu no hein katak bele mantein relasaun ida buras liu baiha prazu naruk nia laran.


url: http://timor-leste.gov.tl?lang=pt&p=9779

No comments:

Post a Comment